Predstavljamo povijest kave od 900. godine dalje.

Premda postoje brojne priče i pripovijetke o tomu tko je i gdje prvi otkrio povoljne učinke pijenja kave, povjesničari se slažu da kava vuče podrijetlo iz etiopske regije Kaffa.

Ljudi u tropskim dijelovima Afrike odvajkada su konzumirali brojne biljke koje su rasle na njihovu području, a među njima su i bobice koje rastu na kavi i koje su s vremenom počeli redovito žvakati.

Kavu su u arapski svijet donijeli trgovci robljem, a derviši su je počeli uzgajati u vrtovima tekija. Zrna su kave prije slanja u druge zemlje prokuhali kako ne bi mogla proklijati. Monopol su zadržali sve do 17. stoljeća kada je u botaničkom vrtu u Amsterdamu zasađena prva kava u Europi, a potom i na drugim mjestima diljem svijeta.

Kava se proširila Europom nakon 1683. godine kada su Osmanlije nakon prestanka opsade Beča iza sebe ostavile velike količine kave. Navika pijenja kave proširila se iz bečkih kavana diljem čitave Europe i svijeta.

900.

Srednjovjekovni arapski zapisi svjedoče o upotrebi kave u ljekovite svrhe.

1200.

U Jemenu se počinje uzgajati kava koju je u te krajeve stigla iz Abesinije (današnje Etiopije).

1450.

Kava stiže do Meke, a odatle se širi diljem islamskog svijeta.

1554.

U Istanbulu se otvaraju prve kavane pod nazivom ≫Qahweh Khaneh≪.

1570.

Kava se pojavljuje u Veneciji, gdje biva dobro prihvaćena među tamošnjim stanovništvom.

1616.

Nizozemci prenose kavu iz Jemena u svoje kolonije na Javi i Sumatri.

1645.

Prema svjedočenjima povjesničara na Markovu trgu u Veneciji otvara se prva prodavaonica kave.

1650.

Trgovac imenom Jakov u Engleskoj otvara prvu kavanu pod nazivom Coffee House.

1683.

U Beču poljski plemić Kolschitzky tursku kavu procjeđuje, zaslađuje medom i dodaje vrhnje te je tako pretvara u danas svima poznatu bečku kavu.

1688.

Edward Lloyd u Londonu otvara uglednu kavanu ≫Lloyd’s Coffee House≪ prema kojoj je nazvana najveća osiguravajuća kuća u svijetu.

1720.

U Veneciji se otvara kavana "Caffe alla Venezia Trionfante" koja je kasnije preimenovana u ugledni "Caffe Florian".

1721.

Francuski kapetan Gabriel de Clieu prenosi sadnicu kave iz pariškog parka "Jardin des Plantes" na otok Martinique, s kojega se ona širi diljem Latinske Amerike i Karipskog otočja.

1727.

Portugalac u posjetu u Francuskoj Gvajani u znak ljubavi prima na dar od guvernerove žene kiticu cvijeća u kojoj se skriva sadnica kave i koju kasnije odnosi u Brazil gdje se danas nalaze najveće plantaže kave na svijetu.

1730.

Englezi počinju uzgajati kavu na Jamajci, a kasnije i u Indiji.

1734.

Johann Sebastian Bach sklada Kantatu o kavi.

1750.

Španjolski isusovci donose kavu na Kubu, a nakon toga i u Gvatemalu, Kolumbiju i Meksiko.

1900.

Devedeset posto svjetske kave proizvodi Brazil.

1903.

Bezzera izrađuje automat za espresso kavu.

1933.

Bialetti uspješno lansira kafetjeru Moka Express.

2000.

Kava postaje glavnom trgovačkom poljoprivrednom robom na svijetu.